Međunarodni znanstveni skup
PROGRAM
MEĐUNARODNOGA ZNANSTVENOG SKUPA
O HRVATSKOM KNJIŽEVNIKU ANTUNU BRANKU ŠIMIĆU
Drinovci, 5. i 6. rujna 2008.
.
(Voditelj: prof. dr. sc. Vlado Pandžić;
predsjednik Organizacijskog odbora: mr. sc. Mario Bušić, prof.)
.
Petak, 5. rujna 2008.
10,00 - 10,25: Otvaranje Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću (pozdravi domaćina i gostiju).
10,25 - 10,45: Domjenak.
.
I. sjednica:
Predsjedavaju: prof. dr. sc. Vlado Pandžić, prof. dr. sc. Ana Pintarić, prof. dr. sc. Miroslav Palameta, prof. dr. sc. Mazllom Kumnova i mr. sc. Mario Bušić, prof.
10,45 - 11,00: dr. sc. Krunoslav Pranjić, prof. emeritus (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), Jedan troslovčan u četirma prepjevima;
11,00 - 11,15: dr. sc. Jože Lipnik, prof. u miru (Pedagoški fakultet, Maribor, Slovenija), Recepcija književnoga djela Antuna Branka Šimića u Sloveniji (1954-2008);
11,15 - 11,30: dr. sc. Marinko Pejić, izv. prof. (Pedagoška akademija, Sarajevo, BiH), Geometrijski oblici pjesama Antuna Branka Šimića;
11,30 - 11,45: dr. sc. Milenko Brkić, red. prof. (Filozofski fakultet, Sarajevo, BiH), Odgojna uloga umjetnosti.
11,45 - 12,00: Rasprava.
12,00 - 12,15: Odmor.
.
II. sjednica:
Predsjedavaju: prof. dr. sc. Krunoslav Pranjić, prof. dr. sc. Jože Lipnik, prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, prof. dr. sc. Šimun Musa i fra Ante Marić.
12,15 - 12,30: dr. sc. Ana Pintarić, red. prof. (Filozofski fakultet, Osijek, Hrvatska), „Gospode, Tebi!... Hosana – Hosana! –” – Antun Branko Šimić od tragičnoga do radosnoga ljudskog postojanja;
12,30 - 12,45: dr. sc. Vlado Pandžić, red. prof. (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), Borba za rukopise Antuna Branka Šimića;
12,45 - 13,00: dr. sc. Mazllom Kumnova, red. prof. (Učiteljski fakultet, Priština, Kosovo), Antun Branko Šimić kod Albanaca;
13,00 - 13,15: dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof. (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), Sintaksa Antuna Branka Šimića;
13,15 - 13,30: dr. sc. Miroslav Palameta, prof. (Filozofski fakultet, Mostar, BiH), Šimićeve preobrazbe i „Preobraženja“.
13,30 - 13,45: Rasprava.
13,45 - 16,00: Ručak.
.
III. sjednica:
Predsjedavaju: prof. dr. sc. Ivo Pranjković, prof. dr. sc. Milenko Brkić, prof. dr. sc. Krystyna Pieniążek-Marković, prof. dr. sc. Antun Lučić i Jozo Marić, prof.
16,00 - 16,15: dr. sc. Pero Šimunović, izv. prof. (Filozofski fakultet, Mostar, BiH), Fragmenti o Stanislavu i Antunu Branku Šimiću;
16,15 - 16,30: dr. sc. Borislav Pavlovski, red. prof. (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), Astralni simbolizam u poeziji Antuna Branka Šimića;
16,30 - 16,45: dr. sc. Šimun Musa, red. prof. (Filozofski fakultet, Mostar, BiH), Pjesnik likovnosti o likovnoj umjetnosti;
16,45 - 17,00: fra Ante Marić, dipl. teolog, književnik (Franjevački samostan, Mostar, BiH), Religioznost A. B. Šimića i vjera u Boga u njegovu pjesničkom opusu;
17,00 - 17,15: dr. sc. Ivan Bošković, docent (Filozofski fakultet, Split, Hrvatska), Šimićevo rano pjesništvo i mijene u ozračju estetskih, idejnih i svjetonazorskih sukoba u hrvatskoj književnosti na razmeđu dvadesetoga stoljeća.
17,15 - 17,30: Rasprava.
17,30 - 17,45: Odmor.
.
IV. sjednica:
Predsjedavaju: prof. dr. sc. Marinko Pejić, prof. dr. sc. Venko Andonovski, doc. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, Ružica Filipović, prof., i Vinko Zorić, prof.
17,45 - 18,00: dr. sc. Ivan Markešić, izv. prof. (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska), Ljubav i smrt u pjesmama A. B. Šimića – promatrane sa stajališta egzistencijalističke i sociologije svakodnevnog života;
18,00 - 18,15: dr. sc. Mira Menac-Mihalić, red. prof. (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), Frazeologija A. B. Šimića;
18,15 - 18,30: dr. sc. Antun Lučić, izv. prof. (Filozofski fakultet, Mostar, BiH), Uviri u dubine osjetilnoga smisla;
18,30 - 18,45: Jadranka Brnčić, prof. (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), Šimićeva zvijezda.
18,45 - 19,00: Rasprava.
19,00 - 19,15: Odmor.
19,15 - 19,30: Otvaranje izložbe slika: Hommage Šimiću Udruge likovnih umjetnika EN FACE.
19,30 - 20,30: Prigodni kulturni i umjetnički program.
20,45: Večera.
Subota, 6. rujna 2008.
V. sjednica:
Predsjedavaju: prof. dr. sc. Ivan Markešić, prof. dr. sc. Slaven Jurić, prof. dr. sc. Pero Šimunović,Tzvetomila Pauly, prof., i Stjepan Glavaš, prof.
9,00 - 9,15: dr. sc. István Lukács, red. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta Eötvös Laránd, Budimpešta, Mađarska), Siromašni pjesnici o siromasima (Attila József i A. B. Šimić);
9,15 - 9,30: dr. sc. Zilhad Ključanin, red. prof. (Pedagoški fakultet, Zenica, BiH), I njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari;
9,30 - 9,45: mr. sc. Vjera Lopina, sveuč. asistentica (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska) i dr. sc. Damir Boras, red. prof. (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), Čestotni rječnik Šimićeva pjesništva;
9,45 - 10,00: dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, docentica (Filozofski fakultet, Split, Hrvatska), Antun Branko Šimić – poticaj učeničkom pisanju;
10,00 - 10,15: dr. sc. Krešimir Bagić, izv. prof. (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), „Drama svijeta“ kao „drama jezika“.
10,15 - 10,30: Rasprava.
10,30 - 10,45: Odmor. Domjenak.
.
VI. sjednica:
Predsjedavaju: prof. dr. sc. Damir Boras, prof. dr. sc. Zilhad Ključanin, doc. dr. sc. Ivan Bošković, Jadranka Brnčić, prof., i Petar Majić, dipl. ing.
10,45 - 11,00: dr. sc. Venko Andonovski, red. prof. (Filološki fakultet „Blaže Koneski“, Skopje, Makedonija), Tijelo kod Šimića: nostalgična metonimija o apsolutu;
11,00 - 11,15: dr. sc. Bernardina Petrović, docentica (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska) i Tonka Marčić, prof. (Zagreb, Hrvatska), Prevođenje u vidokrugu Antuna Branka Šimića;
11,15 - 11,30: dr. sc. Slaven Jurić, izv. prof. (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), Šimićev simultanizam u teoriji i praksi;
11,30 - 11,45: Ružica Filipović, prof. (Zagreb, Hrvatska), Antun Branko Šimić i Vasilij Kandinski, O duhovnom u umjetnosti.
11,45 - 12,00: Rasprava.
12,00 - 12,15: Odmor.
.
VII. sjednica:
Predsjedavaju: prof. dr. sc. Vlado Pandžić, prof. dr. sc. Borislav Pavlovski, prof. dr. sc. István Lukács, doc. dr. sc. Bernardina Petrović i Nikica Tomas, prof.
12,15 - 12,30: dr. sc. Krystyna Pieniążek-Marković, prof. (Sveučilište Adama Mickiewicza, Poznanj, Poljska), Krajolici, putovi, mjesta, vrijeme – neki vidovi Šimićeve prostorne imaginacije u Preobraženjima;
12,30 - 12,45: dr. med. Vlatka Pandžić Jakšić, spec. inter. (Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska), Antun Branko Šimić o bolesti i u bolesti;
12,45 - 13,00: dr. sc. Tzvetomila Pauly, prof. (Sofija, Bugarska), Preobraženja vampira u pjesništvu A. B. Šimića;
13,00 - 13,15: Ivan Majić, sveuč. asistent (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), Simbol „žene“ u pjesništvu Antuna Branka Šimića.
13,15 - 13,30: Rasprava.
13,30 - 13,45: Odmor.
13,45 - 14,00: Predstavljanje Zbornika radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću.
14,00 - 14,15: Zatvaranje Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću.
14,15 - 16,00: Ručak.
16,00 - 16,30: Zahvala Organizacijskog odbora sudionicima i autorima znanstvenih radova.
16,30 - 20,00: Izlet.
20,00: Večera.
.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ZBORNIK RADOVA
S Međunarodnoga znanstvenog skupa
o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću
Nakladnik:
Matica hrvatska
Grude
Za nakladnika:
Mario Bušić
Urednik:
Vlado Pandžić
Korektorica:
Mila Pandžić
Grafičko oblikovanje i naslovnica:
Željko Šoštarić
Tisak:
PROFIL
Zagreb
Organizacijski odbor Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću najljepše zahvaljuje:
-
svim dobročiniteljima koji su na bilo koji način doprinijeli održavanju našega znanstvenog skupa, osobito Ministarstvu kulture i sporta Federacije BiH i Vladi Republike Hrvatske;
-
gospodinu Danielu Ždericu, vlasniku "Profila" iz Zagreba, na prekrasnom daru: besplatnoj pripremi i tiskanju Zbornika radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću.
ZBORNIK RADOVA
s Međunarodnoga znanstvenog skupa
o hrvatskom književniku
Antunu Branku Šimiću
Uredio:
Vlado Pandžić
Drinovci, 5. i 6. rujna 2008.
PROSLOV
Nastajali smo svečani završetak (6. rujna 2008.) Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću u Drinovcima okruniti predstavljanjem tiskanih cjelovitih znanstvenih radova, što je u skladu s lijepom međunarodnom tradicijom, ali i pravilima i načelima organizacije ovoga našeg sku pa. Uspjeli smo. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Simiću je pred našim očima.
Do 1. srpnja 2008. trebali su stići svi očekivani radovi, ali uglavnom zbog slaba zdravlja pojedinih pozvan ih znanstvenika bilo je i jednomjesečnih zakašnjenja. To je razlog što smo avaj zbornik morali dinamično pripremati u vremenskom tjesnacu od 24. srpnja do 23. kolovoza 2008. Imali smo samo trideset i jedan dan: za uređenje, korekcije i računanu pripremu trideset i jednoga znanstvenog rada za tisak. Teško je u takvoj stisci raditi bez propusta i pogrešaka. Ima ih i ovdje.
Uloga voditelja Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću nije laka, ali mi je kao uredniku zbornika bilo neusporedivo teže. Mnogi su se odmarali, ali korektorica i urednik morali su raditi. Nema žaljenja! Specifično zadovoljstvo je iznad svih teškoća. Nadam se da nismo napravili velike propuste i pogreške. Ne zaboravite - bilo je ljeto, a nama - osamnaestosatni radni dan, pa usrdno molim razumijevanje i oprost.
Sudionici Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom. književniku Antunu Branku Šimiću (Drinovci, 5. i 6. rujna) svojim su izvrsnim znanstvenim radovima avaj zbornik učinili velebnim izdanjem. Izostavljajući ovdje s isprikom akademske titule, najsrdačnije ističem najljepšu zahvalnost: Krunoslavu Pranjiću, Joži Lipniku, Marinku Pejiću, Milenku Brkiću, Ani Pintarić, Mazllomu Kumnovi, Ivi Pranjkoviću, Miroslavu Palameti, Peri Šimunovicu, Borislavu Pavlovskom, Šimunu Musi, Anti Maricu, Ivanu Boškovicu, Ivanu Markešicu, Miri Menac-Mihalic, Antunu Lučicu, Jadranki Brnčic, Istvanu Lukacsu, Zilhadu Ključanipu, Vjeri Lopina, Damiru Borasu, Jadranki Nemeth-Jajić, Krešimiru Bagiću, Venku Andonovskom, Bernardini Petrović, Tanki Marčić, Slavenu Juriću, Ružici Filipović, Krystyni Pieniqzek-Marković, Vlatki Pandžić Jakšić, Tzvetomili Pauly i Ivanu Majiću.
Siguran sam da su svi već u službenom pozivu prepoznali ljubav ovdašnjega hrvatskog čovjeka prema bližnjem, zapravo prema svakom čovjeku. Posebno zahvaljujem našim dragim prijateljima iz Bugarske, Kosova, Madžarske, Makedonije, Poljske i Slovenije. Svojim dolaskom nedvojbeno ce pridonijeti prekrasnoj slici hrvatske kulture, posebno hrvatske književnosti, ali i ugledu država koje su uložile značajna sredstva za uspjeh našega znanstvenog skupa.
Budući da su mladi znanstvenici naša budućnost, Organizacijski odbor pobrinuo se i za uravnoteženu dobru strukturu sudionika. Doajen je našeg skupa istaknuti hrvatski književni znanstvenik i jezikoslovac: profesor emeritus dr. sc. Krunoslav Pranjić (1931.). Najmladi autor znanstvenoga rada je sveučilišni asistent Ivan Majić (1981.).
Svi uvršteni radovi neprijeporno su dragocjeni prinosi istraživanju književnoga djela i života A. B. Šimića. Poticali smo izabrane znanstvenike na što raznovrsniji pristup. Nije bilo lako ostvarivati te zamisli, ali sada se može istaknuti da su u zborniku izvorni znanstveni radovi, utemeljeni na životu i djelu znamenitoga književnika, koji pripadaju različitim znanstvenim područjima. Zastupljene su različite metodologije i znanstveni istraživački pristupi: književnopovijesni, jezikoslovni, stilistički, književnoteorijski, komparatistički, kulturološki, komunikološki, recepcijski, interpretacijski, metodički, sociološki, pedagoški, biomedicinski, informatološki, matematički itd.
Prilozi su tiskani u skladu s redoslijedom koji nije neuobičajen na međunarodnim znanstvenim pozivnim skupovima. Nakon što štovane čitateljice i štovani čitatelji upoznaju životopise sudionika i autora, bit ce im jasna načela usklađivanja programa znanstvenog skupa i redoslijeda radova u zborniku.
Korektorica i urednik su uvažavali cjelovitost znanstvenih radova, pa u tekstovima - koje su pisali domaći autori, osobito profesori hrvatskoga jezika - su pozorno, iznijansirano, osjetljivo i suzdržljivo unosili ispravke. U nedostatku zakona o hrvatskom jeziku i samo jednoga pravopisa hrvatskoga jezika nisu htjeli narušiti pravo ni jednoga autora na slobodu izbora pravopisnih pravila, pa ce cijenjeno čitateljstvo vjerojatno imati razumijevanja za ponešto što ne izgleda potpuno dobro. Mudro je zaobići "sitnice" koje bi mogle narušiti uzorno poticajno znanstveno ozračje.
Iznimnu mi je čast činilo jednomjesečno uređivanje Zbornika radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću, ali i trebalo je na ljetnoj vrućini izdržati u tome zahtjevnom i odgovornom poslu. U skladu s tim dužan sam prvo reći: "Bože, najljepša hvala za zdravlje!"
Neprijeporno je najviše posla obavila Mila Pandžić. Bila je izabrana samo za korektoricu, ali obavljala je sve poslove bez kojih je nemoguće pripremiti i tiskati ovako opsežan zbornik u kratkom razdoblju. Njezine su zasluge što je objavljen u skladu s našim željama, pa i pripadaju joj sve pohvale, a ono što nije dobro - moj je grijeh. Od srca - najljepša joj hvala! Zrinka Pandžic imala je tešku obvezu provjeravanja mnoštva biobibliografskih i ostalih poda taka koji se nalaze u našem zborniku, a zatim je prikupljala isprave o životu i djelu Antuna Branka Šimića. Od srca - najljepša hvala! Također - za svesrdnu i svakovrsnu pomoć: od srca - najljepše zahvaljujem i ostalim članovima svoje obitelji.
Najljepša hvala Organizacijskom odboru i Provedbenom odboru, posebice Matici hrvatskoj iz Gruda i njezinu predsjedništvu, svima koji su novčano i "na bilo koji drugi način" pomogli što se mogao održati ovaj naš znanstveni skup. Svi su vrlo lijepo i uzorno pokazali svijetu gdje se rodio tako izniman književnik kao što je Antun Branko Šimić, ali i da njegov zavičaj ima lijepu budućnost. Ističem posebne pohvale i srdačnu zahvalnost Mariju Bušiću koji je s velikom predanošću podupirao usustavljivanje i ostvarivanje projekta Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću (u prigodi 110. obljetnice njegova rođenja). Upravo je Mario Bušić kao izvrstan organizator (predsjednik Organizacijskog odbora) mudro predložio pomicanje našega znanstvenog skupa na početak rujna jer u studenome u Hercegovini obično padaju nezgodne, hladne kiše.
Izdavačkom poduzeću "Profil" iz Zagreba za besplatnu pripremu i tiskanje zbornika: najljepša hvala! Prekrasan i dragocjen je to dar Daniela Žderića, vlasnika najuspješnijega hrvatskog izdavačkog poduzeća. Izražavam osobitu zahvalnost Matildi Tomas koja se uzorno brinula za pripremu i tiskanje ovoga zbornika očitujući vrlo dojmljive rodbinske osjećaje. Pohvalu i zahvalu zaslužio je grafički oblikovatelj teksta i naslovnice. Svima u Tiskari "Profil" također lijepo zahvaljujem.
Na dobro nam došao Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću!
Urednik
MEDUNARODNI ZNANSTVENI SKUP
O HRVATSKOM KNJIŽEVNIKU
ANTUNU BRANKU ŠIMIĆU
U PRIGODI SKORAŠNJE
110. OBLJETNICE NJEGOVA ROĐENJA
(riječ: uvodna, pozdravna, srdačna)
Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić, sin Martina i Vide rođene Tomas iz Drinovaca, koji se rodio na samom kraju 19. stoljeća (18. studenoga 1898.), i nakon samo dvadeset šest godina i nekoliko mjeseci - umro, početkom svibnja godine Gospodnje 1925., na drugi dan spomenuta mjeseca.
Njemu, Anti, ništa nije išlo "za rukom". Pa ni to da bi barem malo više živio, i da bi imao bolje tjelesno zdravlje. Kratki je život proživio više bolestan, nego zdrav. Uvijek je htio u svom životu što drugi, u tom istom njegovu životu, nisu htjeli. Kad je najviše želio ostati u svojim Drinovcima, oni su htjeli da pode. I popila ga je ta duga, prašnjava cesta. Otišao je iz djetinjstva onda kad je uvidio da je zabluda što je stalno mislio da to djetinjstvo nije bilo lijepo. Tako je dugo gledao kako mu ispred očiju u nepovrat ode. Kad je otišao sa Širokog Brijega iz sjemeništa, jer je to on htio, svi drugi to nisu htjeli. Kad su mislili da ce, eto, bar u Mostaru položiti niži, a možda ostati i do višeg tečajnog ispita, on je, ni sam ne znajući zašto, otišao u Vinkovce. Kad su se nekako htjeli i s time pomiriti, već je bio u Zagrebu.
E, neka sada postane bilježnik, odvjetnik, poželjeli su, i sve bi mu možda zaboravili. Ante je nošen svojim muzama, koje su sve ove njegove postupke odobravale, možebitno i usmjeravale, duboko već zašao u svoj svijet. Svijet koji oni više nisu shvaćali. Iz toga svijeta, te svoje vijavice, više nije izišao. U njoj se završio taj, dvadeset i šest godina, dug život! Kako za života, tako i do danas ostade neshvaćen! Jedno veliko čuđenje!
Mi se Njemu čudimo. On je to prorokovao (Pjesnici su čuđenje u svijetu .. ).
Antun Branko Šimić je stajao pred pojavnošću ovoga svijeta spreman ući u sve njezine zakutke. Stalno je nešto promatrao: vodu, zrak, sunce, nebo, zemlju, noe, jutro, kiše, žege, hercegovačka brda. I sitnice neke životne, reklo bi se primjerice, kako žene pred uredima stoje, kako žandari hvataju sirotinju što je na poplavljenu polju lovila ribu, kako djeca pitaju majku - kojoj je muž na bojišnici - ima li kruha za večeru, kako klokoće seoski mlin, kako otac čita novine, a majka na prstima hoda, kako žena hoće u crkvu, a ona zatvorena, te "kleče" pred tim zatvorenim crkvenim vratima.
I kad se nagledao te zemlje i tih ljudi, kad ih je htio u svojim pjesmama opjevati, i oćutio stid pred bijedom što čovjeka ponizi, zašutio bi, veli, i pitao se, ho ce li igdje tom čovjeku biti mjesta osim u njegovu stihu?
Antun Branko Šimić se onda molio Bogu. Nije ga pošao tražiti, on zna da je on tu. "Uza te Bog je ... oko tebe sja i treperi", veli kad je shvatila i kad ga je našao ... A ne bi ga našao da sve ove ljude prije nije susreo, žene, siromahe, umrle, majku, oca, svoje prijatelje, svoju dragu ...
Njegov ga zavičaj nikada nije zaboravio, ni Drinovci, ni Njegova današnja općina Grude, ni Hercegovina. "Šimićevi susreti" zaslužni su za to. Bili su, doduše, do proplamsaja slobode, češće zbog sebe, s prizvukom neminovna učvršćivanja "kulta ličnosti", bogomdana i vječna vladara, ali su ipak bili, i u selu mu rodno postavili poprsje, i njegova brata, i školi po njima nadjenuli ime. S cikom slobode hrvatskom narodu dogodi le su se neke slučajnosti, ako one uopće postoje. Naime, na dan njegova rođenja pod srbočetničku komunističku čizmu u krvi i herojstvu pada grada Vukovar, 18. studenoga 1991. Taj isti dan, u Njegovoj rodnoj općini u Grudama hrvatski narod osniva Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosne. Taj dan, 18. studenoga, trostruko i čvrsto obilježen, Šimićem, Vukovarom i Herceg-Bosnom, Županija Zapadno hercegovačka i Grude uzimaju za Dan općine.
Od 90-tih "Širnićevi susreti" putuju za svojim Pjesnikom, baš kamo i On sam. U Grude, na Široki Brijeg, u Mostar, u Vukovarsko-srijemsku županiju u Vinkovce i u grad Zagreb. Na tom se putu susreću s Njegovom "plavom skamenjenom vječnošću", Galerijom i Akademijom, Njegovom gimnazijom, sjemeništem i crkvom. On u hodniku samostana, u đačkom orkestru iz 1911. s flautom na usnama i jedini odjeven u moderno odijelo na fotografiji kazuje svima da je tu proveo četiri godine kao sjemeništarac Hercegovačke franjevačke provincije. A u Mostaru Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne nominiranoj knjizi nekoga od svojih članova dodjeljuje Šimićevu nagradu. I sjete se u HNK-u kako je tu u Mostaru i "za Božić gladan bio". Vinkovce pamti njegova razmjena pisarna s prijateljima. 1 konačno u Zagrebu, preko puta apside franjevačke crkve na Kaptolu izbraja svoj život do kraja. I ne da se. Ponosan do bola. I bolestan
Matica hrvatska, Ogranak Grude, s ljubiteljima i poklonicima ovoga sina hercegovačkih brda organizira ovaj Međunarodni znanstveni skup o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću u Drinovcima 5. i 6. rujna 2008. O svom čovjeku, hrvatskom pjesniku koji je obilježio, neizbrisiv trag ostavio u povijesti hrvatske pisane riječi.
Na ovome našem međunarodnom znanstvenom skupu o Antunu Branku Šimiću sudjeluju istaknuti znanstvenici iz osam europskih država:
dr. sc. Krunoslav Pranjić, prof. emeritus: jedan troslovčan u četirma prepjevima,
dr. sc. Jože Lipnik, prof. u miru: Recepcija književnoga djela Antuna Branka Šimića u Sloveniji (1954-2008),
dr. sc. Marinko Pejić, izv. prof.: Geometrijski oblici pjesama Antuna Branka Šimića,
dr. sc. Milenko Brkić, red. prof.: Odgojna uloga umjetnosti,
dr. sc. Ana Pintarić, red. prof.: "Gospode, Tebi! ... Hosana - Hosana! -" - Antun Branko Šimić od tragičnoga do radosnoga ljudskog postojanja,
dr. sc. Vlado Pandžić, red. prof.: Borba za rukopise Antuna Branka Šimića,
dr. sc. Mazllom Kumnova, prof.: Antun Branko Šimić kod Albanaca,
dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.: Sintaksa Antuna Branka Šimića,
dr. sc. Miroslav Palameta, red. prof.: Šimićeve preobrazbe i "Preobraženja ",
dr. sc. Pero Šimunović, izv. prof.: Fragmenti o Stanislavu i Antunu Branku Šimiću,
dr. sc. Borislav Pavlovski, red. prof.: Astralni simbolizam u poeziji Antuna Branka Šimića,
dr. sc. Šimun Musa, red. prof.: Pjesnik likovnosti o likovnoj umjetnosti,
o. fra Ante Marić, dipl. teolog, književnik: Religioznost A. B. Šimića i vjera u Boga u njegovu pjesničkom opusu,
dr. sc. Ivan Bošković, docent: Šimićevo rano pjesništvo i mijene u ozračju estetskih, idejnih i svjetonazorskih sukoba u hrvatskoj književnosti na razmeđu dvadesetoga stoljeća,
dr. sc. Ivan Markešić, izv. prof.: Ljubav i smrt u pjesmama A. B. Šimića - promatrane sa stajališta egzistencijalističke i sociologije svakodnevnog života,
dr. sc. Mira Menac-Mihalić, red. prof.: Frazeologija A. B. Šimića,
dr. sc. Antun Lučić, izv. prof.: Uviri u dubine osjetilnoga smisla,
Jadranka Brnčić, prof.: Šimićeva zvijezda,
dr. sc. Istvan Lukacs, red. prof.: Siromašni pjesnici o siromasima (Attila Jozsef i A. B. Šimić),
dr. sc. Zilhad Ključanin, red. prof.: I njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari,
mr. sc. Vjera Lopina, sveuč. asistentica, i dr. sc. Damir Boras, red. prof.: Čestotni rječnik Šimićeva pjesništva,
dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, docentica: Antun Branko Šimić - poticaj učeničkom pisanju,
dr. sc. Krešimir Bagić, izv. prof.: "Drama svijeta" kao "drama jezika",
dr. sc. Venko Andonovski, red. prof.: Tijelo kod Šimića. nostalgična metonimija o apsolutu,
dr. sc. Bernardina Petrović, docentica, i Tonka Marčić, prof.: Prevođenje u vidokrugu Antuna Branka Šimića,
dr. sc. Slaven Jurić, izv. prof.: Šimićev simultanizam u teoriji i praksi,
Ružica Filipović, prof.: Antun Branko Šimic i Vasilij Kandinski, O duhovnom u umjetnosti,
dr. sc. Krystyna Pienialzek-Marković, prof.: Krajolici, putovi, mjesta, vrijeme - neki vidovi Šimićeve prostorne imaginacije u Preobraženjima,
dr. med. Vlatka Pandžić Jakšić, spec. inter.: Antun Branko Šimić o bolesti i u bolesti,
Tzvetomila Pauly, prof.: Preobraženja vam pira u pjesništvu A. B. Šimića, i
Ivan Majić, sveuč. asistent: Simbol "žene" u pjesništvu Antuna Branka Šimića.
Iskreno želimo svom vremenu danas približiti vrijeme u kojem je živio i stvarao Antun Branko Šimić. Namjeravamo ga prikazati u što zornijem i istinitijem svjetlu. Mnogima su nam u sjecanju vremena u kojima je opus Antuna Branka Šimića služio političkom potkusurivanju, najrazličitijim manipulacijama. Taj opus iznimnoga sadržaja tumači!i su i na svoj način istumačen uprezali u svoja kola ateizma (dapače antiteizma), a nacionalizma, najsirovijeg socijalizma itd. Međunarodni znanstveni skup ce kušati raskrinkati sve te naslage koje su vremena i ljudi naslagali preko Antinih zvijezda. Kušat ce naraštaju - što izrasta na istim brdima na kojima je ion, što gleda u ista brda koja je i on gledao, što se divi Hercegovini, istoj onoj kojoj se on divio - reCi da ne ide malen ispod njegove zvijezde, da ne životari u prašini, da na svom kraju umjesto u prah, prijeđe u zvijezde.
mr. sc. Mario Bušić, prof., predsjednik Organizacijskog odbora
